Događaji

Odvažni članovi Literarne radionice zaputili se u novu pustolovinu 11.09.2024. i posjetili srednjovjekovno sjedište moćne hrvatske vlastele i poprište iznimnih kulturno-povijesnih zbivanja, gradić Ozalj, koji već više od osam stoljeća ponosno stoji visoko uzdignut na klisuri iznad rijeke Kupe.

Srednjovjekovni je Ozalj bio u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih feudalnih porodica: Babonića, Frankopana (od 1398.) i Zrinskih (od 1550.g.). Jednu od najznačajnijih građevina u sklopu ozaljskog starog grada, palaču Zrinskih, dao je 1556.g. izgraditi slavni sigetski junak Nikola Šubić Zrinski. U 17. stoljeću doživljava svoje najsjajnije povijesno razdoblje, postavši neslužbenom hrvatskom prijestolnicom; u njemu stoluje ban Petar Zrinski. Tragičnim smaknućem pobunjenika protiv bečkog apsolutizma, bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine, započinje mračno razdoblje u kojem je grad opustošen i opljačkan.

Prema svojoj vrijednosti grad pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a u njemu je smješten i Zavičajni muzej koji posjeduje vrijednu arheološku, kulturno-povijesnu, sakralnu i etnografsku zbirku.

Velik dio muzeja posvećen je ozaljskoj nadarenoj gluhonijemoj umjetnici Slavi Raškaj, a čiji se grob nalazi u dvorištu barokne župne crkve Sv. Vida iz 1349. godine.
Od ostalih građevina posjetili smo “kamenu palaču” stare hidroelektrane “Munjare“ iz 1908. godine, jednu od najposebnijih hidroelektrana na svijetu jer izgleda kao dvorac na rijeci te pavlinski samostan na Sveticama.

Etno park Ozalj je poseban muzej na otvorenom kojeg čine razni objekti i kućice izrađene po tradicijskoj arhitekturi, a u kojima se nalazi autentični inventar star stotinama godina. Krovovi kućica prekriveni su „škopom“, posebnom vrstom krova napravljenog od raži, a same kućice su vrlo rijedak primjerak tradicijske gradnje ovog kraja. U vrijeme feudalizma plaćao se dodatni porez na prozore i dimnjake te sve dodatke na kući pa su kuće bile niske, s jako malim prozorima.

Nakon obilaska grada svratili smo na pravu baroknu, raskošnu, bogatu tortu Katarina Zrinski koja se u ozaljskom kraju spravlja po receptu iz 17. stoljeća a u koju ide čak 30 sastojaka.
Rijeka Dobra pružila nam je izvrsnu dobrodošlicu za kavu i popodnevni piknik uz šapat šume i žubor bistre vode.

Sudionici: Adriana Krog, Katarina Pospišil, Martina Tukerić, Božica Pečar, Marko Mišić, Mihael i Marko Mandić, Dražen Horvat i Monika Kezić, voditeljica literarne radionice.